Ehrensberg farma

HiPP-ov model farme za biodiverzitet

Na farmi Ehrensberg, HiPP isprobava ekološke mjere u cilju  poboljšanja biološke raznolikosti. Cilj je da se organski uzgoj na ovoj farmi vrši na održiv i efikasan način do 2015. kao model poslovanja. U budućosti je zamišljen kao model ugoja za HiPP proizvođače.

Želimo da pokažemo kako se održivost i zaštita biodiverziteta mogu integrisati  u svakodnevnu rutinu na jednoj farmi.

 

Ehrensberg farma

Cilj je voditi ovaj biznis model na održiv i efikasan način. On treba da posluži kao kao model za HiPP-ove proizvođače u budućnosti.

 

Kvalitet tla

Organska slama, kameno brašno, čvrsto stajsko đubrivo i druge prirodne metode koriste se za poboljšavanje plodnosti tla.

 

Stare vrste

Stare vrste, kao što je izvorno njemačko smeđe govedo (samo 500 grla ostalo u Bavarskoj), obezbjeđuju genetsku raznolikost.

 

Ekosistemi

Nova staništa su stvorena pomoću šumskih pašnjaka, redova stabala, živih ograda radi zaštite divljih životinja (npr. za ugrožene crvene svračke), suvog granja, mladih izdanaka i redova cvijeća na rubovima polja i livada.

Plan uzgoja i prikupljanje naučnih podataka

Prirodni faktori odlučuju o lokaciji farme i poljoprivrednog zemljišta i stvaraju konkretne prijedloge za poboljšanje biološke raznolikosti i očuvanja prirode. U ovom projektu radimo zajedno sa Bioland-om, Tehničkim Univerzitetima  u Minhenu i Hanoveru, kao i sa Bavarskim društvom za zaštitu ptica.

Kako bi povećali raznolikost vrsta, rijetke tradicionalne vrste našle su svoj dom na ovoj farmi: izvorno njemačko smeđe govedo, od kojih je samo 500 grla preostalo u Bavarskoj, Skudde  ovce (trenutno 1000 jedinki u Njemačkoj) i stara vrsta kokoške Apenceler.

Skude ovca
Apenceler kokoška

Izvorno smeđe govedo

Prema Crvenoj listi ugroženih domaćih životinja, izvorno njemačko smeđe govedo se smatra “veoma ugroženim”. Na Ehrensberg farmi, HiPP-ovom modelu projekta za održivu poljoprivredu, ova vrsta se uzgaja na način prilagođen toj vrsti. Izvorna smeđa goveda potiču od tzv. Torfrindskih goveda, koji su  slobodno pasla pokraj jezera na rubovima Alpa prije više od 2000 godina.

Žaba žuti mukač

Zajedno s Bavarskim savezom za zaštitu ptica (LBV) Ehrensberg farma uvela je razne projekte kako bi se ponovno nastanile razne životinje kao što su fazani, Kukuvija drijemavica sova, žaba žuti mukač i slatkovodne ribe bjelice.

Rijetka ptica Crveni svračak je važna za netaknuti ekosistem.

Crveni svračak je vrlo važna vrsta za netaknuti ekosistem. Zbog intenzivnog uzgoja, smanjena su njena prirodna staništa - grmlje i živice. Ova vrsta se već nalazi na listi ugroženih vrsta. Ova rijetka ptica poznata je po tome što svoje žrtve nabada na trnje. Prema popularnom vjerovanju, najprije sakupi devet insekata, prije nego ih pojede. Na Ehrensberg farmi ,HiPP je stvorio nova staništa za crvene svračke, tako što je postavio živice od suvog granja i grančica po rubovima polja.

Vještačka skloništa za insekte i guštere, napravljena su tako da nadomjeste nedostatak prirodnih skloništa za te životinje. Kutije s gnijezdima su takođe postavljenesvuda po farmi, zbog nedostatka prirodnih šupljina za sove, čvorke, piljke, vrapce, sjenice, sokolove i šišmiše.

Ova gnijezda, izgrađena od prirodnih trupaca, služe kao skloništa za sokolove kliktavce i šumske sove  Danas je, nažalost, uobičajeno da se mrtva stabla (prirodna staništa mnogih ptica) uklanjaju iz šume. Dakle, ova se gnijezda nude kao alternativa.


Dobro je znati

  • Sove pojedu do 30 miševa dnevno po paru tokom sezone parenja.
  • Slijepi miš pojede do 4000 insekata u toku noći.
  • Zašto štititi pojedine životinjske vrste? Jednostavno, oni ispunjavaju funkcije koje mi opažamo samo kad  nedostaju. Npr. bez postojanja žaba u određenom ekosistemu, bilo bi puno više komaraca.

Mnogi ljudi bi mogli živjeti bez meda – ali bez pčela nikako. Pčele ne donose samo slatki namaz na hleb, već prije svega oprašuju cvijeće. Na taj način osiguravaju postojanje biljaka i osiguravaju dobre usjeve poljoprivrednicima. Bez ovih životinja berba voća bi bila ugrožena. Kada pčele umiru ili su bolesne, to utiče na sve nas. Stoga HiPP, kroz projekte za očuvanje biološke raznolikosti, brine o prirodnom staništu pčela. Ebensberg  farma je ada takođe dom za šest kolonija pčela, koji je osnovan zbog dramatične smrtnosti pčela.


Dobro je znati

  • 85% svjetske proizvodnje hrane zavisi od medonosnih pčela. Ako pčele izumru, ni ljudi ne mogu preživjeti, jer preostali divlji insekti ne bi mogli sve oprašiti.
  • Pčelinje društvo može imati i do 60 000 pčela.

Novi ekosistemi, kao što su redovi drveća, zaštitne živice (npr. za cCrvene svračke), živice od suvih grana, izdanci i redovi cvijeća na rubovima polja i livada, stvoreni su da bi se obezbijedila staništa za gmizavce, ptice, male sisare i insekte. Razlog  postavljanja živica od suvih grana nije u sađenju  i rasađivanju istih nego u raznošenju sjemena vjetrom. Te grane, grančice i šiblje slažu se labavo u zid koji služi za zaštitu mladih biljaka. Prednosti ove živice su prije svega niske cijene proizvodnje, a s druge strane labavo naslagano suvho granje pruža stanište mnogim rijetkim vrstama.

U konvencionalnoj poljoprivredi polja i livade sade se do samog ruba  šume kako bi se povećao urod. Za podršku biološke raznolikosti i održivosti mi sadimo divlje živice od suvog granja i poljskog cvijeća. Na ovaj način, životinjama se  osigurava mjesto za život, zaštita od vjetra za stoku  i smanjuje se erozija tla.

Tri elementa održivog uzgoja na Ehrensberg farmi:


tradicionalna vrsta na pašnjaku, živica od suvog granja na rubovima polja i prirodno sklonište za životinje u Europskoj bukovoj šumi.


Dobro je znati

  • Uprkos tome što  živica smanjuje površinu čistog polja, poljoprivrednik ima jednak prinos. Iako je površina usjeva donekle smanjena, prinos je na kraju isti jer se uslovi poboljšavaju (npr. u vrućim danima se primjenjuje hlađenje putem isparavanja) i uzgojene biljke mogu rasti bez problema.
  • Košenje livade u pogrešno doba dana (npr. u podne) ubija do 24.000 medonosnih pčela po hektaru, kao i određeni broj divljih insekata.
  • Na uobičajenim livadama, zbog čestog košenja, postoji samo 3-5 vrsta trave, a sa druge strane, na farmi koja održava biološku raznolikost ima do 35 različitih vrsta.

U cilju poboljšanja plodnosti tla, primljenjivane su različite metode, kao što je kameno brašno koje na sebe veže amonijak, čvrsto stajko đubrivo i druge prirodne metode. Takođe, tu su i mjere koje podupiru zdravlje životinja, kao što je organska slama za njihove prostirke.

Mnogi faktori utiču na kvalitet tla, naročito u poljoprivredi.

  1. Prezasićenost tla
  2. Izloženost industrijskim hemikalijama , uzgoj sa dugoročnim posljedicama na zdravlje i produktivnost tla.
  3. Fizički stres od nepravilnog rukovanja (teške mašine i oruđe koji uništavaju osjetljive komplekse tla, i dovode do potrebe za hemikalija da bi se održao prinos).
  4. Radovi u nepogodno vrijeme.
  5. Gubitak organske materije, čime se gubi produktivnost tla, što dalje  dovodi do upotrebe pogrešnog đubriva, pogrešnog plodoreda, i pogrešne obrada tla.
  6. Umanjene vrijednsti podzemnih voda kroz pogrešno korištenje zemljišta.


Princip:
"Zdravo tlo – zdrava biljka – zdrava osoba i zdrava životinja" je moto, jednako važan kao i princip održivosti za obuvanje zdravog tla; održivost u ravnoteži energije je ključ.


Dobro je znati

  • Dobro organsko tlo može dnevno da apsorbuje i zadrži 150 litara vode.
  • 56% tla u EU je beživotno.
  • Dobro organsko tlo može apsorbovati  575-700 kg CO2 godišnje po hektaru.
  • Gliste su vrlo važne za zemlju, oni je bogate sa organskom materijom (humusom), koji izlučuju. U organskom uzgoju, može se naći 200 -500 glista na m², dok u konvencionalnom uzgoju  16 -18 glista na m².
  • Kod tla sa 230 glista po m², to znači 2,5 t glista po hektaru.
  • Tlo sa 600 glista po m² može proizvesti  80 t humusa godišnje po hektaru (optimalno).
  • Gliste grade tunele  do 2 m duboko u tlo. Glista živi približno 10 godina u tunelu, ukoliko je ništa ne ometa, a tunel ostaje narednih 10 godina i koriste ga drugi insekti i crvi.

Ostale HiPP aktivnosti za biodiverzitet

“Model poslovanja u cilju postizanja  biodiverziteta” posebnu pažnju posvećuje uzgoju i mogućnostima unapređenja biološke raznolikosti. Zaposleni u HiPP-u već učestvuju u ovom projektu, kao i učenici, studenti i drugi zainteresirani. HiPP redovito nudi obilazak farme kako bi taj model u pravom smislu bio ‘opipljiv’.

Podrška Njemačke Savezne Fondacije za okolinu

Zbog dobrih rezultata i pozitivnih iskustava s ovim projektom odlučili smo da esperimentišemo na uzgoju povrća i žitarica. Zajedno sa drugim kompanijama iz Udruženja proizvođača organske hrane, HiPP će istražiti metode za očuvanje biološke raznolikosti u poljoprivredi sa ostalim kompanijama  do 2016. godine.

Pristup i cilj

Zadatak je razviti sistem za prikupljanje i vrednovanje biološke raznolikosti i dobijene podatke na transparentan i pouzdan način primjenjivati u prehrambenoj industriji.  Sa jedne strane, potrebno je uzeti u obzir uloge vrsta i populacija važnih za poljporivrenju proizvodnju ( “kontrolisani biodiverzitet”), a sa druge strane, pažnji treba posvetiti  i očuvanju vrsta i biodiverziteta životnih staništa koja su važna za zaštitu prirode (“biodiverzitet za zaštitu prirode”).

Zajedno sa AEOL, Tehničkim Univerzitetom  u Minhenu, Univerzitetu u Hanoveru i partnerkim firmama,  ispitujemo uticaj poljoprivrede na biološku raznolikost unutar lanca vrijednosti ekoloških prehrambenih proizvoda. Preduzećemo praktične korake u cilju postizanja napretka. Na dugoročnom planu, HiPP proizvođačima možemo dati praktične savjete o sprovođenju  ekonomičnih mjera za očuvanje biološke raznolikosti i na taj način povećati broj proizvođača kojisu posebno posvećeni biodiverzitetu.